ZVONIMIR ZAKOŠEK: Branitelji su stigmatizirani zbog cijelog niza neistina koje plasiranju mediji

U četvrtak 19. studenog, u emisiji Hrvatski branitelj gostovao je predsjednik HVIDRA-e Maksimir Zvonimir Zakošek. S našim novinarom Marcelom Holjevcem razgovarao je o problemima braniteljske populacije, njihovom mjestu i ulozi u društvu, te kako se nakon rata snalaze u zajednici.

Predsjednik maksimirske HVIDRA-e Zvonimir Zakošek je branitelj i invalid Domovinskog rata. Njegov ratni put je počeo 21. lipnja 1991. godine, kada se uključio u sastav policije za posebne namijene na području Banovine, preko uključivanja u gardijsku brigadu, do zapovjednika postrojbe tijekom vojno-oslobodilačke operacije Oluja 1995. godine. Do samog kraja se borio u ratu tijekom kojeg je dva puta ranjavan, no svaki put se vratio na teren završiti započeto sa svojim suborcima. Prošao je gotovo sva ratišta, osim onih u istočnoj Slavoniji.

Zakošek se u emisiji osvrnuo na trenutnu situaciju braniteljske populacije u hrvatskom društvu. Prema njemu, postoji cijeli niz poluistina i neistina koje se konstantno plasiraju u javnost putem medija te potiču stvaranje predrasuda o braniteljskoj zajednici u društvu. Dodaje kako mediji vrlo često zloupotrebljavaju braniteljsku populaciju za dnevnopolitičke potrebe, stoga se protežu razni mitovi o braniteljskim mirovinama, invalidninama i pravima.

Problem je, ističe Zakošek, što se često brkaju pojmovi, primjerice invalidna i mirovina su dva različita pojma te njihov iznos ovisi o više faktora (postotku ranjenosti, odrađenom vojnom stažu, poziciji), a u medijima se generalizira. To dovodi to toga da samo društvo dosta stigmatizira braniteljsku zajednicu, upozorava on.

Kao još jedan mit o braniteljima naveo je njihovu navedenu prednost pri zapošljavanju. Zakošek govori kako je upravo suprotno, da branitelji većinom nailaze na poteškoće pri zasnivanju radnog odnosa. Unatoč zakonskoj povlastici koja im daje prednost pri zapošljavanju, praksa je drugačija zbog prisutne stigme. Poslodavci se pitaju hoće li imati problema s nekim tko je bio u ratu zbog PTSP-a i ostalih predrasuda koje se vežu uz branitelje. Zakošek smatra da je ta stigma više prisutna u privatnim poduzećima, nego u državnim.

Zbog nepovjerenja na koje branitelji nailaze u društvu, kad je riječ o rješavanju njihovog problema, najčešće će se okreću HVIDRA-i i drugim udrugama civilnog društva.

Zakošek navodi kako se HVIDRA od samih početaka bavi pomaganjem svojim članovima i njihovim obiteljima. Kao i ostale civilne udruge, financiraju se iz projekata koji su uglavnom usmjereni pomaganju braniteljima, rješavanju njihovih socijalnih, psiholoških i zdravstvenih problema.

Smatra da se HVIDRA ističe naspram ostalih udruga po tome što već dugi niz godina obnaša ulogu mosta između branitelja i institucija koje bi na koncu trebale riješiti navedeni problem. Međutim, suradnja s ostalim organizacijama civilnog društva nije im strana, iako je delikatna.

Suradnja s ostalim civilnim udrugama veliki je problem jer postoje predrasude od strane jednog dijela što na koncu narušava međusobno povjerenje. Zakošek, kaže, zadao si je misiju pružanja ruke ostalim organizacijama kako bi se postigla suradnja za cjelokupnu dobrobit društva.

Povodom toga, HVIDRA Maksimir pokreće pilot projekt – debitni klub, u koji žele uključiti i ostale udruge civilnog društva. Cilj projekta je omogućiti prostor za tolerantan dijalog i razmjenu mišljenja kako bi se stvorilo pozitivno okruženje u kojem bi zajedno radili na kulturi dijaloga i razvoju tolerantnog društva.

Osim što HVIDRA pomaže članovima i njihovim obiteljima, s početkom pandemije te pogotovo nakon potresa, braniteljska udruga okrenula se prema pomaganju široj zajednici. U suradnji s lokalnom samoupravom i kriznim stožerom, pomažu u sanaciji i drugim segmentima života svih građana Maksimira.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku.

Autor: Marcel Holjevac

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Komentiraj

Najnovije